U ukupno pet dana oko 100 naučnika, doktoranata i master studenata sudjelovalo je u više od 30 javnih događaja: predstavljanje knjiga, panel diskusije i razgovori, izložbe te ljetna škola i doktorska radionica.
History Fest je kreirao zanimljivu platformu za diskusiju o temama iz savremenih evropskih studija. Pozvavši nekadašnje političare pružena je prilika da se od aktera procesa osamdesetih i devedesetih sazna više.
Prihvatajući poziv Husnije Kamberovića, profesora Univerziteta u Sarajevu i predsjednika Udruženja za modernu historiju, da u okviru History Festa 2020. govorim o početku političkog pluralizma u Bosni i Hercegovini 90-tih godina prošlog stoljeća...
Planirana u okviru History Festa u septembru 2020, Ljetna škola o temi ‘’Emancipatorski potencijal SFRJ. Jugoslavija kao emancipacijski projekat’’ održana je u Beogradu od 12. do 18. oktobra 2020. godine u organizaciji Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
O odgovornosti historičara u kreiranju atmosfere za raspad Jugoslavije puno je pisano. Oni su bili odgovorni zbog građenja novih (anti)heroja na koje su se kasnije, tokom ratova 1990-ih, ugledali novi „heroji“.
Udruženje za modernu historiju je objavilo knjigu pod naslovom „IZAZOVI PLURALIZMA 1990-IH GODINA. „History Fest“ 2020.“. Riječ je o većini razgovora koji su obavljeni u okviru četvrtog po redu History Festa.
Sudionici: Edin Omerčić, Jovo Bakić, Sabina Veladžić, Božo Repe, Dejan Jović i Husnija Kamberovic.
Šta je značila politička pluralizacija u u Bosni i Hercegovini početkom 1990-ih godina? Koliko su tadašnji politički akteri bili svjesni posljedica pluralizacije? Koliko je Savez komunista do 1990. već bio pluralan?
Dubravka Stojanović je redovna profesorka na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Breogradu. Napisala je niz knjiga o istoriji Srbije, ali i jugoistočne Evrope. Bavila se pitanjima modernizacije, demokratskih ( i nedemokratskih) promjena u Srbiji.
Razgovor sa Nikolom Samardžićem: Zašto je važno da historičari budu u prisutni u javnosti? Zašto su kritički istoričari u Srbiji izloženi intenzivnim medijskim napadima?
Razgovor sa Damirom Agičićem o temi Festivali historije u doba pandemije koronavirusa
U ovom razgovoru govori o važnosti saradnje historičara, o konkretnim oblicima dosadašnje saradnje historičara iz Evrope i jugoistočnoevropskih zemalja, o granicama i novim projektima, o prisutnosti historičara u javnosti.
U ovom razgovoru Bougarel govori o odnosu između teritorijalne cjelovitosti BiH i politickog subjektiviteta Muslimana/Bosnjaka, o stavu tradicionalnih muslimanskih elita i muslimanske inteligencije o tom pitanju...
U ovom razgovoru Edin Radušić objašnjava zašto su se Britanci počeli baviti Bosnom i Hercegovinom; Kakvu su sliku o Bosni stvarali putopisci, a kakvu britanski konzuli? Koliko se te dvije slike razlikuju?
U ovom razgovoru Amir Duranović govori o podršci fondacije Heinrich Boel radu Udruženja za modernu historiju, o projektu, sudionicima i rezultatima.
Povod za razgovor sa Šerbom Rastoderom je objavljivanje trotomnog izdanja pod naslovom „Moderna istorija Crne Gore 1988-2017.“ , čiji su autori Šerbo Rastoder i Novak Adžić.
U ovom razgovoru govori o rezultatima svojih straživanja položaja nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini: Koje su to sve nacionalne manjine postojale u Bosni i Hercegovini? Kakvo je stanje bilo u razdoblju između dva svjetska rata?
Doktorska radionica „Izazovi pluralizma: politika, društvo, religija i kulturne interakcije u jugoistočnoj Evropi koncem 20. stoljeća“, koja je bila sastavni dio History Festa 2020, okupila je doktorante iz različitih zemalja svijeta i održana je putem platforme ZOOM.
Doctoral workshop: CHALLENGES OF PLURALISM: POLITICS, SOCIETY, RELIGION AND CULTURAL INTERACTIONS IN THE SOUTH-EAST EUROPE BY THE END OF THE 20TH CENTURY
Poslije uspješne prošlogodišnje škole, koja je održana u novembru u Beogradu, zadovoljstvo nam je da zainteresovanima uputimo poziv da se prijave za novi ciklus ovog seminara.
History Fest, koji se u Bosni i Hercegovini ove godine održava po četvrti put, radimo u dva formata i dva dijela: prvi dio će biti virtualni, i održat će se u terminu koji smo najavili: od 2. do 5. septembra, a drugi dio će se održati „uživo“ do kraja godina kada to okolnosti u vezi s korona virusom dopuste.
