Razgovor s autorom


Xavier Bougarel je istraživač u Centru za turske, osmanske, balkanske i srednjoazijske studije u Parizu. Stručnjak je za teme vezane za historiju islama na Balkanu i ratove vođene na ovim prostorima tokom 20. stoljeća. Uredio je nekoliko zbornika naučnih radova (o Srebrenici, o identitetima na Balkanu) i objavio nekoliko knjiga o Islamu i Bosanskim Muslimanima. Prije nekoliko godina objavljena je i njegova knjiga pod naslovom "Bosna. Anatomija rata", a 2020. godine je Udruženje za modernu historiju objavilo u prijevodu na bosanski jezik knjigu pod naslovom "Nadživjeti carstva. Islam, nacionalni identitet i politička lojalnost u Bosni i Hercegovini". U knjizi Bougarel odnos islama i nacionalnosti u Bosni i Hercegovini od 1878. do 2013. razmatra kroz dva ključna pitanja: jedno je vezano za odnos teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine i političkog subjektiviteta Muslimana / Bošnjaka u postosmanskom razdoblju, a drugo za transformaciju muslimanskog identiteta u 20. stoljeću, sa akcentom na razdoblje rata 1992 – 1995. godine. U ovom razgovoru Bougarel govori o odnosu između teritorijalne cjelovitosti BiH i političkog subjektiviteta Muslimana/Bosnjaka, o stavu tradicionalnih muslimanskih elita i muslimanske inteligencije o tom pitanju; o odnosu komunista prema nacionalnom identitetu Muslimana: da li je komunističko opredjeljenje da podrži afirmaciju muslimanskog nacionalnog identiteta istodobno značilo i jačanje Bosne i Hercegovine kao federalne jedinice u Jugoslaviji; Da li možemo govoriti o nekoj reislamizaciji Muslimana tokom 1990-ih godina? Šta je danas dominantna sastavnica bošnjačkog nacionalnog identiteta? I na kraju: je li Izetbegović doista maštao o stvaranju islamske države BiH? Čitav razgovor na linku.

Edin Radušić je redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Istražuje historiju BiH druge polovice 19. i početka 20. stoljeća u širem evropskom kontekstu. U doktorskoj disertaciji je istraživao odnos britanske politike prema BiH (o tome je objavio i knjigu pod naslovom „Bosna i Hercegovina u britanskoj politici od 1857. do 1878), a u posljednje dvije godine je objavio dvije knjige: najprije je Udruženje za modernu historiju objavilo knjigu o antiturskim narativima o Bosni 1875-1878, a ove godine je Centar za historijska istraživanja Filozofskog fakulteta objavio i knjigu o tome kako su britanski putopisci i konzuli konstruirali slike Bosne i Hercegovine, njenog stanovništva i međusobnim odnosa. U ovom razgovoru objašnjava zašto su se Britanci počeli baviti Bosnom i Hercegovinom; Kakvu su sliku o Bosni stvarali putopisci, a kakvu britanski konzuli? Koliko se te dvije slike razlikuju? Kako putopisci (Evans, Miss Irby), a kako konzuli, kreiraju sliku o stanovnicima Bosne i Hercegovine? Ko živi u Bosni? Kakav je identitet tih ljudi u Bosni? Kako putopisci, a kako konzuli, oslikavaju međusobne odnose stanovništva u Bosni i šta je u osnovi njihovih različitih slika tih odnosa? Kako je nastao narativ o „nabijanju na kolac“ i kako se taj narativdalje širio? Čitav razgovor na linku.

Enes Omerović je naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu. Bavi se historijom Bosne i Hercegovine između dva svjetska rata. Dosad je objavio dvije knjige: jednu o političkom nasilju u BiH neposredno nakon Prvoga svjetskog rata, a drugu o nacionalnim manjinama između dva svjetska rata. U ovom razgovoru govori o rezultatima svojih straživanja položaja nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini: Koje su to sve nacionalne manjine postojale u Bosni i Hercegovini? Kakvo je stanje bilo u razdoblju između dva svjetska rata? Šta su nacionalne manjine značile u političkom, a šta u ekonomskom životu BiH između dva rata? Kako su bile organizirane u vjerskom smislu? Šta je sa medijima nacionalnih manjina? Šta se dešavalo sa nacionalnim manjinama da su one danas posve potisnute na marginu? Čitav razgovor na linku.

Šerbo Rastoder je redovni profesor Univerziteta Crne Gore i član tri akademije nauka i umjetnosti: CANU, DANU i BANU. Teško je nabrojati sve knjige koje je objavio, a povod za ovaj naš razgovor objavljivanje trotomnog izdanja pod naslovom „Moderna istorija Crne Gore 1988-2017.“ , čiji su autori Šerbo Rastoder i Novak Adžić. Prva knjiga se odnosi na doba do izbijanja ratova, druga je posvećena ratovima ( „u kojima nismo učestvovali“), a treća o političkom životu u Crnoj Gori poslije ratova, položaju Crne Gore u državnoj zajednice Srbije i Crne Gore, te konačno osamostaljenju Crne Gore i ulasku u NATO pakt. Profesor Rastoder u ovom razgvoru govori o tome šta se dešavalo u Crnoj Gori 1988/1989, kako se Crna Gora odnosila prema raznim idejama o preuređenju Jugoslavije 1990-1991. godine, pokazujete kako su vojnici i rezervisti iz Crne Gore sudjelovali u ratovima u Hrvatskoj (na Baniji, a posebno na Dubrovačkom ratištu), te pokazujete i kakav je odnos Crne Gore u ratu protiv Bosne i Hercegovine. Govori i o tome zašto se odlučio istraživati pojavne oblike fašizacije crnogorskoga društva tokom 1990-ih godina, o medijima, intelektualcima i vjerskim zajednicama u ratovima, te gdje je sada Crna Gora. Čitav razgovor na linku.

Heinrich Boel Stiftung je partner Udruženju za modernu historiju, kako u raznim projektima, tako i u organizaciji History Festa. Jedan takav projekt je naslovljen „Historiografija i nacionalizam“, kojega vodi Amir Duranović. Inače, Duranović je docent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, trenutačno je i prodekan na ovom fakultetu, a u naučnom smislu se bavi raznim temama bh historije 20 stoljeća, te historijom historiografije. Objavio je knjigu o odjecima i reakcijama u BiH na Brionski plenum 1966, a doktorirao je o pitanju razvoja Islamske zajednice u BiH od 1953. do 1974. godine. U ovom razgovoru govori o podršci fondacije Heinrich Boel radu Udruženja za modernu historiju I o projektu, sudionicima i rezultatima. O nacionalizmu u historiografiji, zloupotrebama, političkim uticajima i koliko je historiografija u BiH sposobna oduprijeti se takvim manipulacijama. Čitav razgovor na linku.