Historičar u javnosti


Dubravka Stojanović je redovna profesorka na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Breogradu. Napisala je niz knjiga o istoriji Srbije, ali i jugoistočne Evrope. Bavila se pitanjima modernizacije, demokratskih ( i nedemokratskih) promjena u Srbiji. Vrlo je aktivan istoričar, prisutan u javnosti. Bila je vođa tima istoričara koji je radio na Deklaraciji „Odbranimo historiju“. U razgovoru za History Fest govori o tome šta imamo poslije Deklaracije? Kakav je odjek u regionu i u svijetu? Šta dalje činiti kako bismo „odbranili historiju“? U Deklaraciji je bio poziv lokalnim vlastima da prestanu imenovati škole, ulice i studentske domove po ličnostima koje su odgovorne za ratne zličine, pozivale na antisemitizam itd. U međuvremenu je u Beogradu promovirana ideja o promjeni naziva ulica, a stav Dubravke Stojanović o tome je doveo do toga da je, skupa sa Nikolom Samardžićem, došla na udar pojedinih političkih struktura i medija, a ta kampanja protiv njih je bila toliko brutalna da je grupa historičara pokrenula peticiju kako bi se njih dvoje doslovno zaštitili. Šta je bilo povod za ovu brutalnu kampanju protiv Dubravke Stojanović i Nikole Samardžića? Govori i o tome zašto nemamo kvalitetne polemike u istoriografiji, te o tome kako dalje razvijati saradnju historičara u regionu. Čitav razgovor na linku.

Zašto je važno da historičari budu u prisutni u javnosti? Zašto su kritički istoričari u Srbiji izloženi intenzivnim medijskim napadima? Čitav razgovor na linku.

Razgovor sa Damirom Agičićem o temi FESTIVALI HISTORIJE U DOBA PANDEMIJE KORONA VIRUSA Damir Agičić je profesor Sveučilišta u Zagrebu. Već nekoliko godina organizira Kliofest, na kojem se okupljaju brojni povjesničari iz Hrvatske i svijeta. Ove godine je održan virtualni Kliofest. Kako organizirati festivale historije u ovo doba pandemije? Kakva je razlika između Kliofesta u živo i ovog virtualnog? Da li se moramo navikavati na novi način komunikacije, pa i na virtualne festivale historije? Kakav je uticaj Kliofesta na razvoj historijske znanosti u Hrvatskoj? Kakve je suradnja sa kolegama u regionu i svijetu? U Hrvatskoj se redovito održavaju i kongresi povjesničara. Takvo što, čini mi se, ne postoji više nigdje u postjugoslavenskim zemljama. Zašto ste smatrali da su ti kongresi važni? Šta je danas dominantno u hrvatskoj historiografiji? Koliko je historiografska scena u Hrvatskoj podijeljena? Nekada smo svjedočili ozbiljnim znanstvenim polemikama. Ima li toga danas u hrvatskoj historiografiji? Čitav razgovor na linku.

Hannes Grandits je profesor na Univerzitetu Humboldt u Berlinu. Bavi se historijom jugoistočne Evrope, o čemu je napisao niz knjiga, uredio niz zbornika, i nadasve inicirao i rukovodio brojnim naučnim projektima iz historije jugoistočne Evrope. U Sarajevu je prije nekoliko godina objavljena njegova knjiga o Hercegovini u kasno osmansko doba, koja pokazuje kako je to društvo bilo pluralno, da su unutar njega postojale brojne interakcije, pa su tako moć i lojalnost nadilazile okvire vjerske podijeljenosti. U ovom razgovoru govori važnosti saradnje historičara, o konkretnim oblicima dosadašnje saradnje historičara iz Evrope i jugoistočnoevropskih zemalja, o granicama i novim projektima, o prisutnosti historičara u javnosti. Čitav razgovor na linku.